DruštvoPolitika

IZMENE USTAVA: Vlast direktno kontroliše tužilaštvo?!

Tužalaštvo je prema sadašnjem Ustavu, Zakonu o javnom tužilaštvu i Zakoniku o krivičnom postupku formalno samostalno. Ukoliko bi u Srbiji postojali pre svega savesni tužioci koji bi samo primenjivali zakonske odredbe, mnogi slučajevi bi do sada bili procesuirani bez obzira na to šta radi policija. Uz činjenicu da tužilac po zakonu rukovodi krivičnim postupkom, postoje mehanizmi da samostalno sprovodi određene dokazne radnje kako bi se otkrio počinilac krivičnog dela. Samostalno može da obavesti javnost gde postoji saradnja, a gde opstrukcija. Činjenica je da u praksi to nije ni pribilžno tako, ali su takve zakonske mogućnosti.

Sve ovo bi sada moglo da se promeni. Na sajtu Ministarstva pravde objavljen je dokument pod nazivom Radni tekst izmena Ustava u oblasti pravosuđa. Istovremeno, Ministarstvo je pozvalo sve zainteresovane da daju komentare.

„Pozivaju se predstavnici državnih organa, predstavnici civilnog društva, stručna javnost, kao i druga zainteresovana lica da obrazložene komentare na Radni tekst amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije dostave na adresu Ministarstva“, navodi se na sajtu.

Ukoliko bi se predložene izmene i usvojile, uticaj izvršne vlasti na tužilaštvo zapravo bi bio formalizovan.

Izbor tužilaca po volji onih koji su na vlasti!

Ministarka Nela Kuburović sinoć je u izjavi za RTS branila ovaj dokument objašnjavajući da prema predloženim izmenama Narodna skupština više nema nikakvu ulogu u izboru sudija i zamenika javnih tužilaca i da ostaje nadležna jedino pri izboru Vrhovnog državnog tužioca.

Ovo rešenje koje ministarka hvali, zapravo izbor tužilaca pretvara u proces koji je u potpunosti zavisan od politike.

Kandidate za javne tužioce prema sadašnjem Ustavu i zakonu bira Skuština na predlog Državnog veća tužilaca u kojem većinu imaju sami tužioci, od 11 članova njih šest su javni tužioci li zamenici tužilaca.

Međutim, novim rešenjem odnoso Radnim tekstom izmena Ustava u oblasti pravosuđa, predviđeno je formiranje visokog saveta tužilaštva, a tužioci gube bilo kakvu mogućnost da utiču na odluke o izboru, jer je njihov broj smanjen na četiri, dok sedam članova praktično bira većina u paralamentu, odnosno izbor sedam članova zavisi od onih koji su u tom trenutku na vlasti. Tih sedam članova čine, kako je navedeno „pet istaknutih pravnika koje bira Narodna skupština“, Vrhovni javni tužilac Srbije koga takođe bira parlament i ministar nadležan za pravosuđe.

Tako se stvara situacija u kojoj četiri tužioci nikada ne mogu preglasati sedam članova koji će biti „politički“ birani.

Šta su kvalifikacije istaknutih pravnika nije navedeno, pa u ovako kreiranom procesu praktično ne može ni slučajno doći do neke „greške“ koju vlast ne bi želela.

Sastav Visokog saveta tužilaštva nije jedini problem novopredloženog rešenja Ustava Srbije, jer zamenici tužilaca prema objavljenom dokumentu praktično gube samostalnost.

„Zamenik javnog tužioca zamenjuje javnog tužioca pri vršenju tužilačke funkcije i dužan je da postupa po njegovim uputstvima“, navodi se u predlogu izmena Ustava.

Zamenici koji su do sada bili samostali u radu i mogli da štite svoju samostalnost pa i zakonitost pritužbama višim instancama, sada praktično postaju samo daktilografi koji postupaju po upustvima tužioca. Izmene predviđaju mogućnost da tužilac može biti prebačen iz bilo kod tužilaštva u neko drugo bez njegove prethodne saglasnosti.

Vrhovni javni tužilac tako sve „neposlušne“ može premestiti u bilo koje više ili niže tužilaštvo bilo kada i bilo gde u Srbiji.

Istovremeno novi tužilac može postati „samo lice koje je okončalo posebnu obuku u instituciji za obuku u pravosuđu osnovanoj zakonom“ pa se tako formira potpuno nova baza onih koji će raditi u sistemu. Tako je ceo krug zatvoren.

Autori predloženih izmena još nepoznati

Radni tekst koji je ponuđen na javnu raspravu, kako je Insajderu objašnjeno u Ministarstvu, radili su zaposleni u Ministarstvu pravde na osnovu Analize radne grupa Komisije za sprovođenje nacionalne strategije reforme pravosuđa 2013 – 2018, prve faze javne rasprave i sugestija Venecijanske komisije. Na više puta ponovljeno pitanje ko su autori teksta nismo dobili precizan odgovor, već samo objašnjenje da se radi o zaposlenima iz Sektora za normativu i Sektora za evropske integracije Ministarstva.

(izvor: insajder.net)

Comments

comments